MASTI - KOLIKO NAM JE POTREBNO?

Prehrana je vrlo često sastavni dio svakodnevnih tema za razgovor uz kavu bez obzira na dob ili spol. Mnoštvo sudionika tih razgovora nezadovoljno je svojih izgledom, ali samo malo broj stvarno i kontinuirano brine o svojoj prehrani dok većina samo priča, ali ne poduzima ništa konkretno.

Za prekomjernu tjelesnu težinu vrlo često se okrivljuju masnoće koje unosimo hranom, ali nisu one krive za sve. Treba znati da i suvišan unos ugljikohidrata i bjelančevina koje organizam ne može iskoristiti za potrebe funkcioniranja organizma, tijelo pospremi u obliku tkivne masti jer se višak ne može jednostavno izbaciti iz tijela. Odgovarajući unos masnoća tijekom dana izuzetno je važan za pravilno funkcioniranje organizma, te ih ni u kom slučaju ne treba izbjegavati.

Dnevni unos masti trebao bi iznositi oko 20-25% ukupne količine hrane. Dnevno je dovoljno oko 60-65 g masti ili 0,5-1 gr/kg tjelesne težine, ali statistički gledano konzumira se i do dva puta toliko. To se često događa na neprimjetan način, zbog tzv. skrivenih masnoća u mnogim namirnicama (kolači, keksi, torte, sladoled, čokoladni bomboni, sirevi, kobasice itd.) koje daju bolji okus jelima. Na taj način organizam dobiva više kalorija no što je stvarno potrebno.

Preporuka je da se oko 25% dobiva iz zasićenih masti, 25% iz višestuko nezasićenih, a 50% iz jednostruko nezasićenih. Nedostatan unos masti u organizam također se negativno odražava na funkcioniranje organizma i može prouzročiti ozbiljne poremećaje. Smanjen unos masnoće često se događa kod prisutnog straha od debljanja, primjene raznih dijeta za mršavljenje i poremećaja hranjenja. Mozak je pretežno izgrađen od masti i bjelančevina, a izvor hrane za moždane stanice su ugljikohidrati i kisik.

Uvijek treba imati na umu da su sve hranjive tvari, uključujući vitamine i minerale, od izuzetne važnosti za normalno funkcioniranje organizma. Mozak nema nikakvih rezervi i ovisi isključivo o hrani koja dolazi putem krvnih žila. Ako opskrba hranom prestane čak i na kratko vrijeme javlja se osjećaj gladi koji može izazvati promjene ponašanja, pad koncentracije, razdražljivost, pospanost, usporenost. Osjećaj sitosti izaziva zadovoljstvo i vedro raspoloženje.
Zbog toga je važno jesti često, ali male i dobro uravnotežene obroke. Kad pregladnimo, vrlo često pojedemo više od potrebnog, a i skloniji smo fast food-u, slatkišima i slatkim pićima.


Natalija Špehar, prof. kineziologije



KORIŠTENA LITERATURA