METABOLIZAM I KAKO GA IZRAČUNATI

Metabolizam označava izmjenu tvari i energije u organizmu. Odnosi se na sve kemijske i fizičke promijene nastale od momenta kad je hranjiva tvar unešena u organizam pa sve do njezinog iskorištavanja za potrebe funkcioniranja organizma. Naše tijelo neprekidno se obnavlja od građevnog materijala koji unosimo u organizam: hrane, tekućine i kisika. Svi dijelovi tijela tijekom života potpuno se mijenjaju i nekoliko desetaka puta.

Bazalni metabolizam je najmanja količina energije koja je potrebna da bi se u normalnom stanju održale temeljne životne funkcije budnog organizma. Od mišićnih djelatnosti jedino je održavanje mišićnog tonusa uključeno u bazalni metaboliza. Miran, uspravni stav već povećava potrošnju energije za 10%. Bazalni metabolizam viši je u djetinjstvu i mladosti, u stresnim situacijama, u stanju groznice i u uvjetima povišene ili snižene temperature okoline. Različit je za svaku osobu, a ovisi i o dobi, spolu, vrsti, intenzitetu i trajanju tjelesnih aktivnosti, profesionalnom zaposlenju, prehrambenim navikama, genskoj predispoziciji i sl.


Metabolički procesi mogu se odvijati u dva smjera
Anabolički procesi odvijaju se u smjeru izgradnje biološki važnih spojeva iz sirovina unesenih hranom (izgradnja krvi, hormona, enzima... )
Katabolički procesi odvijaju se u smjeru razgradnje tkiva za potrebe organizma i kako bi se osigurala energija.
U normalnim uvjetima oba procesa trebala bi biti u ravnoteži. U doba rasta i razvoja anabolički procesi prevladavaju nad kataboličkim, dok za vrijeme bolesti ili gladovanja prevladavaju katabolički procesi pa tijelo počinje propadati.

Jednostavna formula za izračunavanje bazalnog metabolizma:

tjelesna težina (kg) x 20 kcal
npr. 80kg x 20kcal = 1600 kcal

Za osobu tešku 80 kg minimalna količina energije potrebna tijekom dana je oko 1600 kcal. Metabolizma se usporava fiziološki, s godinama. Tome doprinose i smanjena tjelesna aktivnost, sjedelački način života, glad, loše prehrambene navike i učestala eksperimentiranja s dijetama.
Međutim, metabolizam se može i ubrzati. Poznato je da mišićna masa troši više energije i u mirovanju (a osobito prilikom tjelesne aktivnosti!) od ostalih, masnih dijelova tijela. Smanjenjem masne mase tijela, a povećanjem mišićne mase trošit će se više energije i dok se gleda televizija.
U organizam je potrebno unositi dovoljne i odgovarajuće količine hrane, tekućine, vitamina, minerala i vlaknaste hrane. Bolje je jesti malo, ali često. Također je važna tjelesna aktivnost. Neophodno bi bilo ciljano vježbati najmanje 3x tjedno po sat vremena, ali i biti tjelesno aktivan kad god je moguće: prošetati se do posla, koristiti stepenice umjesto lifta, otići u dućan pješice i sl.

Natalija Špehar, prof. kineziologije



KORIŠTENA LITERATURA