PREHRAMBENA VLAKNA

Prehrambena vlakna (vlaknaste tvari) su jedna od vrsta ugljikohidrata koje za razliku od drugih, nemaju energetsku funkciju u ljudskom organizmu.
Prehrambena vlakna su ljuske i celulozne stanične stijenke biljaka koje se nalaze u voću, povrću, žitaricama i mahunarkama (celuloza, hemiceluloza, lignin, pektin, gume).
 
Budući ih tijelo izlučuje neprobavljene, dugo su ih vremena smatrali suvišnima i vjerovalo se da će se kvaliteta prehrambenih proizvoda poboljšati ako se oni uklone: riža se glazirala, a žitarice mljele bez ljuske.

Prehrambena vlakna imaju više funkcija:
Osiguravaju dobru probavu
Budući ove tvari mogu izvanredno nabubriti, iz organizma uzimaju veliku količinu vode i tako povećavaju svoj volumen i do četiri puta. Hrana siromašna vlaknastim tvarima ostaje u organizmu i do 48 sati, a hrana koja sadrži mnogo vlaknastih tvari može se probaviti i izlučiti za otprilike 14 sati.

Usporavaju apsorpciju ugljikohidrata i masti i pomažu u održavanju željene tjelesne težine
Hrana bogata vlaknima najčešće se nalazi u hrani niskog glikemičkog indeksa pri čemu razina glukoze u krvi sporije raste što za posljedicu ima manje lučenje inzulina.

Pomažu metabolizam masti
Primjećeno je da hrana bogata prehrambenim vlaknima smanjuje količinu kolesterola u krvi.

Pojačavaju obrambene snage organizma
U stijenkama crijeva nalaze se i antitijela koja predstavljaju važan dio obrambene snage organizma. Velika količina vlaknastih tvari poboljšava prokrvljenost crijeva, a time i njihovu obnovu..

Pomažu u uklanjanju otrova iz organizma
Budući se hrana bogata vlaknastim tvarima brže izlučuje iz organizma, brže se uklanjaju i otrovne tvari. To je naročito važno danas, jer se sa svakim obrokom unesu i nepoznate količine otrova iz okoliša.


Natalija Špehar, prof. kineziologije



KORIŠTENA LITERATURA