OSTEOPOROZA JE SVE PRISUTNIJA

Osteoporoza je metabolička bolest karakterizirana niskom koštanom masom te strukturalnim poremećajima koštanog tkiva što rezultira povećanom krhkošću i ima veći rizik od prijeloma. Iako su ugrožene sve kosti skeleta najčešći su prijelomi kuka (vrata bedrene kosti), kralješaka i ručnog zgloba.

Stručnjaci procjenjuju da je u Hrvatskoj trenutno oko 250 000 oboljelih od osteoporoze, a oko 400 000 osoba pati od osteopenije (smanjenja koštane mase).

O KOSTIMA
Kosti su živi organ koji imaju visoku sposobnost adaptacije na mehaničke i metaboličke zahtjeve, neprestano se mijenjaju i obnavljaju te prolaze kroz ciklička stanja gubitka i nodoknađivanja koštane mase (cjelokupna koštana masa se izmjeni tijekom 7 godina). Budući su kosti sastavljene prvenstveno od bjelančevina i minerala - fosfora i u najvećoj mjeri kalcija (oko 99% ukupnog kalcija u tijelu smješteno je u kostima i zubima), kvaliteta kostiju uvelike će ovisiti o načinu i vrsti prehrane i to doslovno od rođenja do smrti. Kalcij se u kosti ugrađuje pomoću vitamina D, te je važno unositi dovoljne količine tog vitamina putem hrane, a neizbježno je i kretanje na svježem zraku jer koža čak 70% tog vitamina proizvodi pod utjecajem sunčevih zraka.

Kosti se izgrađuju tijekom cijeloga života, ali ne uvijek jednako. U djetinjstvu, mladosti i u doba spolne zrelosti koštana se masa brže izgrađuje nego razgrađuje, svoj vrhunac najčešće dostiže u 30-im godinama, a nakon 40-ih se postupno počinje gubiti i to oko 0,5 - 1% godišnje normalnim procesom starenja. Funkcijom kalcija u organizmu upravljaju hormoni kao što je estrogen - ženski spolni hormon čija je zadaća stimulacija i izgradnja kostiju. Smanjenim lučenjem estrogena kod žena tijekom menopauze, u prosjeku nakon 45-e godine života, uočava se nagli gubitak koštane mase čime se povećava rizik od oboljevanja od osteoporoze za čak četiri puta, a po nekim istraživanjima i do šest puta češće nego kod muškaraca. Rizik oboljevanja od osteoporoze kod muškaraca se povećava nakon 60-ih godina potaknuto smanjenim lučenjem testosterona - muškog spolnog hormona.

O OSTEOPOROZI
Za razliku od mnogih drugih bolesti, osteoporoza dolazi bez najave. U ranoj fazi te bolesti nema nikakvih simptoma pa mnogi oboljeli to niti ne saznaju dok nije kasno. Zbog toga se u literaturi o osteoporozi često piše kao o "tihom kradljivcu kalcija" i o "tihom ubojici". Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije još su 1993. godine ovu bolest proglasili "društvenom bolesti" jer su mnogi ljudi nakon prijeloma, osobito kuka ili kralješka vezani uz krevet te im je potrebna pomoć i oko najjednostavnijih stvari čime gube svoju samostalnost. Oko 20% slučajeva su smrtonosni u roku od godinu dana nakon prijeloma. Bolesnici najčešće umiru od komplikacija kao što su upala pluća i plućna embolija, a većina preživjelih je trajno nesposobna za samostalan život.

FAKTORI RIZIKA
Svi nismo jednako predisponirani oboljevanju od osteoporoze. Postoje određeni faktori rizika koji doprinose nastanku ove bolesti.
Osobe koje su sklonije pojavi poroznih, lomnih kostiju češće su:
- žene iznad 45-e i muškarci iznad 60-e godine života
- žene s niskom razinom estrogena žene u ranoj menopauzi žene čiji su preci oboljevali od osteoporoze
- žene nježne, krhke građe žene koje boluju od poremećaja hranjenja - anoreksija, bulimija
- osobe koje su često na dijetama s malim unosom kalcija
- starije osobe
- osobe koje puše
- osobe koje u velikim količinama konzumiraju napitke na bazi kofeina (kava, coca-cola...) , čaj, alkohol
- osobe koje uzimaju određene lijekove - kortizone, antikoagulanse osobe s kroničnim bolestima jetre i bubrega
- osobe sa smanjenim aktivnostima endokrinih žlijezda
- osobe s probavnim problemima i nedostatnom iskoristivosti kalcija
- osobe koje ne vode dovoljno računa o svojoj prehrani
- osobe koje su tijekom života često imale prijelome kostiju
- osobe koje nisu tjelesno aktivne.

KAKO OTKRITI OSTEOPOROZU?
Budući se osteoporoza razvija neprimjetno tijekom godina, obično se dijagnosticira vrlo kasno, najčešće između 65-e i 75-e godine života kad se pojave prve smetnje. Često je riječ o malim prijelomima i urušavanju kralješaka koji uzrokuju deformacije kralješnice i bolove u leđima te prijelomima, najčešće kostiju kuka i kralješaka. Nažalost, tad je kasno za prevenciju. U što se više skupina rizičnih faktora pronalazite, to su šanse za oboljenje veće.
Jedina pouzdana metoda dijagnosticiranja osteoporoze čak i u ranom stadiju je koštana dezintometrija (Bone Mineral Density - BMD) koja mjeri mineralnu gustoću kostiju. Metoda je jednostavna, neopasna i bezbolna. Svjetska zdravstvena organizacija postavila je kriterije za dijagnostiku osteoporoze, a rezultati nalaza uspoređuju se sa standardima koji su postavljeni obzirom na dob, spol i visinu. Na temelju dobivenih rezultata, vaš liječnik će moći odrediti terapiju te vas savjetovati kako djelovati na određene faktore rizika što može pomoći u spriječavanju napredovanja bolesti.

PREVENCIJA
Mnogi medicinski stručnjaci slažu se da je prevencija najbolja metoda liječenja. To je činjenica koju treba shvatiti vrlo ozbiljno. Dobra vijest je da se osteoporoza, osim što se može spriječiti, može i sve uspješnije liječiti. Ipak, nisu dovoljni samo lijekovi već se treba pridržavati i određenih, vrlo jednostavnih životnih pravila koji olakšavaju ili spriječavaju bolest, a ujedno pomažu i u prevenciji mnogih drugih bolesti suvremene civilizacije.
Na prevenciju nastanka osteoporoze treba misliti već u ranom djetinjstvu jer dobrim i redovitim ulaganjem u svoju "koštanu banku" osiguravamo pravilan rast i razvoj kostiju te mirniju i sigurniju starost. Na određene faktore rizika ne možemo utjecati: na spol, građu ili gensku predispoziciju. Ne utječemo niti na određene bolesti i uzimanje lijekova koji pogoduju razvoju osteoporoze, ali postoji jako mnogo faktora rizika na koje možemo utjecati, a što je najbolje - to možemo učiniti sami.

FAKTORI NA KOJE MOŽEMO UTJECATI
U dogovoru sa svojim liječnikom smanjenje lučenja estrogena u menopauzi možemo nadomjestiti hormonskom terapijom. Možemo prestati pušiti. Možemo smanjiti i/ili prestati uzimati napitke koji djeluju kao diuretik što pomažu izlučivanju kalcija iz organizma. Istraživanja su pokazala da žene koje piju kavu bez mlijeka, bez obzira na ostale faktore rizika, imaju poroznije kosti. Savjet - ako pijete kavu, pijte je s mlijekom. Možemo više pažnje posvetiti našim prehrambenim navikama: unositi dovoljne količine bjelančevina, minerala - osobito kalcija, magnezija i fosfora, vitamina - osobito D i C. Najpreporučljivije je sve potrebne prehrambene sastojke uzimati putem hrane, ali ako se na taj način ne uzimaju u dovoljnoj količini, mogu se uzimati i nadomjesci u tabletama. Potrebe za kalcijem veće su u doba adolescencije, trudnoće i dojenja, te o tome treba voditi računa. Možemo postati aktivniji i svoj neaktivni, sjedelački način života obogatiti raznim tjelesnim aktivnostima. Istraživanja su pokazala da tjelesno aktivne osobe imaju čak 8-30% više koštane mase od neaktivne populacije.
Informiranost i razumijevanje problema još je jedan od faktora dobre prevencije ove opake bolesti.



Natalija Špehar, prof. kineziologije



KORIŠTENA LITERATURA